ZADAR: PROSLAVA STOTOG ROĐENDANA S. ANTICE ŽULJEVIĆ

Povlašteno smo se danas osjećali jer smo bile dionice povijesnog trenutka za našu sestarsku zajednicu u Zadru, za Provinciju Navještenja Gospodinova, kao i za čitavu Družbu sestara milosrdnica, koja je od danas bogatija za jubilej koji se rijetko može doživjeti. Sestra Antica Žuljević doživjela je sto godina života, duhovno snažna i fizički pokretna.

Rođena je u Otoku kod Sinja na blagdan sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja 1924. Iako smo se već duže vrijeme na različite načine pripremale i planirale obilježiti taj događaj, ipak je uzbuđenje raslo što se datum više bližio. Duhovno smo se pripremale molitvom i sakramentom svete ispovijedi. Zamolile smo iskusnog monaha, benediktinca o. Jozu Milanovića, da nas liturgijskim slavljem uvede u sam jubilej. U prigodnoj homiliji osvrnuo se na proteklih sto godina sestre Antice:

„Gospodin je gospodar vremena i događaja. On podiže oluje jer nas tako želi dovesti u željenu luku. Bez vjetra Duha Svetoga mi ne bismo mogli ploviti i u nikakvu luku uploviti.

Gospodin želi da staro umine i novo nastane. On dopušta da budemo i gladni i žedni kako bismo iz njegove ruke primili sve što nam je potrebno. Evanđelje kaže da je Isus na krmi zaspao. On je onaj koji uvijek vodi lađu našega života makar nam izgledalo da On spava.

Tko je s. Antica koja se sto godina u svemu Kristu pokoravala, s kojim je kroz životne oluje sto godina plovila? Zaplovila je iz Otoka, a otok je uvijek okružen morem, morem Božje dobrote. Zaplovila je iz Otoka, pa u Banja Luku, pa u Zagreb, Rijeku, Zadar, Jelsu, pa opet u Zadar. Kažu da je najviše radila na očnom odjelu. Prisjetimo se važnosti naših očiju. Zašto nam je Bog oči dao? Naše su oči Božje naočale. Ako Krist živi u nama, vidi se na našim licima da Isus gleda našim očima. Bog se služi našim ustima i našim rukama u činjenju djela milosrđa. Kontemplacija je gledanje Kristovim pogledom. A budući da smo u ovom životu slabi, onda taj naš pogled, naše oči treba liječiti. On nam zna ukapati one dragocjene kapi, a to su naše suze. Isus ne treba ići u ljekarnu. Samo mu trebamo doći ovakvi kakvi jesmo. Muka nas neka natjera pa izlaze suze žalosnice, ali mi smo vjernici pa kažemo: To ti, Isuse, sada čistiš moje oči i kapaš ove suze da budu radosnice. Koji put Isus zna staviti flaster na naše oči, pa mi ne vidimo. Ali, On vidi i liječi naš pogled vjere.

Za kraj ću pročitati nešto iz pjesme koja je napisana prigodom ovog jubileja:

'Iz Otoka sestra je Antica

Odletjela k'o u nebo ptica.

Gospa Sinjska privukla je mladu

Sačuvala u Vinkovu stadu.

Vedra, dobra, vrijedna, školovana,

U Zadru je svima dobro znana.

Dobri duh je na očnom odjelu

Liječi boli na duši i tijelu.

Nek' joj milost dobri Bog podari

Svete želje nek' joj sve ostvari.

I još mnogo od nas dobrih želja:

Zdravlja, mira i rajskog veselja.'

Naša sestra sto godina plovi,

Nek' u luku nebesku uplovi! Amen.“

Nakon svečanog liturgijskog slavlja nastavili smo radosno druženje za stolom. U slavlju su nam se pridružili provincijalna glavarica s. M. Andrijana Mirčeta i sestre iz Splita, ostale sestre iz Zadra, braća franjevci iz Župe sv. Ivana i Župe Srca Isusova, susjedi i prijatelji. Osobitu radost pridonijeli su svojim dolaskom rođaci s. Antice iz rodnog Otoka. Svatko je želio fotografiju sa slavljenicom za dragu uspomenu, a ona je svakom uzvaniku pokazivala posebnu pažnju, za svakoga se zanimala, sa svima razgovarala.

Dugo ćemo pamtiti ovaj dan prepun radosti i zahvale dobrom Bogu za dug i plodan život kojeg je podario našoj sestri. Zahvalne smo Bogu jer smo u zajedništvu s njim i u sestrinskom zajedništvu dočekali ovu lijepu obljetnicu i molimo ga da nam svima podari svoj blagoslov, strpljivost i vedrinu da radosno primamo i nosimo dar života kojeg nam je njegova milost darovala .

„U Otoku slavnom, u sinjskome polju

Mnogi odlučiše slijedit Božju volju.

Vrijedni to su ljudi, srca širokoga,

Domovinu ljube al' najviše Boga.

Njemu daju što najviše vole,

Njega slave i Gospi se mole.

Nije njima žao ni truda ni muke,

Za sve boli lijek je crkva svetog Luke.

Baba Manda pobožna je bila,

Kćeri svoje dobro odgojila.

Ostadoše rano bez očinske ruke,

Bješe dosta i truda i muke.

Iz Otoka sestra je Antica

Odletjela k'o u nebo ptica.

Gospa Sinjska privukla je mladu

Sačuvala u Vinkovu stadu.

Vedra, dobra, vrijedna, školovana,

U Zadru je svima dobro znana.

Dobri duh je na očnom odjelu

Liječi boli na duši i tijelu.

Dobrog vida zaštitni je znak,

Pred njom bježi nepoželjni mrak.

Zajedno smo u veselju dočekali stotu,

Ispunili dobrom i tu slavnu kvotu,

Pripravili rođendansku tortu,

Skladno ćemo pjevat svaku notu.

Brzo prođe tih stotinu ljeta

Što proživi naša sestra sveta.

Znamo da sto ljeta nije malo,

Bogatstvo života u njima je stalo.

Neka je na svemu dobrom Bogu hvala

Za primjer dobri koji ste nam dala.

Nek' Vam milost svaku naš Otac podari

Svete želje nek' Vam sve ostvari.

I još mnogo od nas dobrih želja:

Zdravlja, mira i srcu veselja.

Gospe Sinjska, nama ti pomozi

Provoditi dane u sestrinskoj slozi.

A najviše Božjeg blagoslova

Želi Vama zajednica ova!!!!

ŽIVJELA!!!“

(s. Vilma Šurjak)

Zadar, 23. lipnja 2024.       

• Prethodno
• Sljedeće