famvin

Učiniti od svojih obitelji i svojih zajednica predokus Neba

Dragi članovi Pokreta vinkovske obitelji,
milost i mir Isusov bili uvijek s nama!

Od postanka svijeta Bog nije želio da čovjek živi u zatvorenom okruženju, gdje ne bi bio povezan ni s jednom drugom osobom, otok u oceanu bez ikakve mogućnosti kretanja, gdje bi mu jedina osoba za susret bio on sam i nitko drugi. Naprotiv, od stvaranja svijeta Bog je htio da ljudska bića žive u suodnosu i u trajnim kontaktima, da jedni drugima budu potrebni radi osobnoga rasta, da imaju druge osobe koje će im biti poput ogledala u kojima će moći mnogo objektivnije sagledavati tamna i svijetla područja svoga bića. Na početku Bog je stvorio muškarca i ženu od kojih su nastajale obitelji. Ovaj univerzalni model „bivanja zajedno” ostvarivan je u svim društvima i tijekom cijele povijesti sve do naših dana.

Posvećene osobe često koriste riječ „zajednica” za označavanje obitelji koje se ujedinjuju radi okupljanja u pokrajine, viceprovincije, provincije i družbe. Kontemplativne družbe koriste isti način bivovanja zajedno, isto tako i eremiti koji većinu vremena žive sami fizički ali pripadaju određenoj zajednici, obitelji. Isto tako, laička udruženja koriste razne izraze za izricanje činjenice da su članovi zajedno, izraze poput naziva skupine, ekipe itd., u kojima se neki broj osoba udružuje radi specifičnih razloga. Bog oblikuje naš život prema vrlo određenom cilju i poslanju.

Iza svega toga stoji jedina Isusova želja da cjelokupno čovječanstvo vidi u „Nebu”, u stanju „vječne sreće”, u stanju „beskonačnoga ostvarenja svih naših najvećih snova i želja”. Naše obitelji, zajednice, skupine, ekipe itd., putovi su za ostvarenje toga cilja. Na taj smo način ohrabreni pridonijeti izgradnji uzornih obitelji, zajednica, skupina i ekipa te tako surađujemo u najdubljoj Isusovoj želji.

Sveti Vinko Paulski, mistik kršćanske ljubavi, od pojma „biti zajedno” učinio je važan element svoje karizme i svoje duhovnosti. Život u zajednici doista je jedan od bitnih načina življenja vinkovske duhovnosti i karizme. Što više uključimo svoje srce i svoju energiju u izgradnju zdravih i duboko duhovnih, kontemplativnih obitelji, zajednica, skupina i ekipa, to ćemo uspješnije ostvariti svoje snove i pothvate te tako ispuniti misiju koju je Isus povjerio svakome od nas na zemlji.

Kao ljudska bića dobro znamo da nismo savršeni. Poglavito smo toga svjesni u suodnosima kada se susretnu naše različite misli, poimanja, prioriteti, karakteri te umjesto sreće izazivlju žalost, razočaranje, patnju, odbacivanje. Tako je sveti Vinko napisao jednomu od svoje subraće:

Ako je istinita spoznaja koju imate o samome sebi, trebate se smatrati nedostojnim da živite i začuditi se kako vas Bog podnosi. Poniznost koja se rađa iz takve spoznaje treba vas prvenstveno poticati da se povlačite umjesto da se ističete. Milosti koje vam je Bog iskazao služe vama samo za to da postanete bolji na mjestu gdje vas je postavio. [1]

U svomu pismu za korizmu 2017. predložio sam meditaciju o Presvetom Trojstvu kao jedan od temelja vinkovske duhovnosti. Htio bih se ponovno vratiti na određene naglaske iz toga pisma koji nam mogu pomoći izgraditi zdrave, duboko duhovne i kontemplativne obitelji, zajednice, skupine, ekipe.

Koja je poruka Presvetog Trojstva za mene osobno, za obitelj, zajednicu, skupinu, ekipu kojoj pripadam?

Isus nam pomaže razumjeti Presveto Trojstvo: identitet, poslanje i plan Oca, Sina i Duha Svetoga. Isus nam pomaže razumjeti odnos koji postoji među trima Osobama, intimnu vezu koja ih ujedinjuje i utjecaj Trojstva na svaku osobu ponaosob kao i na svaku obitelj, zajednicu, skupinu, ekipu.

U mjeri u kojoj otkrivamo i razvijamo, uz pomoć Božje milosti, neraskidivu povezanost između Trojstva i svake osobe, između Trojstva i obitelji, zajednice, skupine, ekipe, približavamo se sve više i više savršenom uzoru „odnosa” što su temeljne sastavnice naših života na način da smo, u dubini svoga bića, s Bogom, to jest s Trojstvom i međusobno.

Isus nam je priopćio to što znamo o Ocu, Sinu i Duhu. Isus nam je predočio Trojstvo kao savršeni uzor „odnosâ”.

Naše razmišljanje o Trojstvu treba biti praćeno voljom i nastojanjem da taj savršeni model „odnosâ” utjelovimo u situaciju konkretnoga života u kojem živimo, u obitelji, zajednici, skupini, ekipi kojoj pripadamo.

Presveto Trojstvo savršeni je model „odnosâ”! Isus nam pokazuje ideal.

Međusobni odnos između Oca i Sina.
Međusobni odnos između Oca i Duha.
Međusobni odnos između Sina i Duha.
Odnos Oca, Sina i Duha.

Što možemo vidjeti u ovim „odnosima”?

  • Možemo vidjeti da je pozornost uvijek usmjerena na drugu osobu, a ne na sebe.
  • Možemo vidjeti da je prednost uvijek pripisana drugome, a ne sebi.
  • Možemo vidjeti da je slavljenje, zahvalnost i divljenje uvijek iskazano drugoj osobi, a ne sebi.
  • Možemo vidjeti da svaka od triju Osoba Trojstva izražava uvijek potrebu suradnje s drugom radi ispunjenja poslanja.
  • Možemo vidjeti da svaka od triju Osoba Trojstva ističe uvijek jasno da bi bilo nedostatno i neučinkovito za svaku od njih kada bi djelovale same.

Što ovaj model odnosa unutar Trojstva govori meni glede moga osobnog života:

  • moj odnos s Bogom,
  • moj odnos sa zajednicom?

Sveti Vinko nas poučava kako primijeniti model odnosâ Trojstva na naše odnose, u našoj obitelji, zajednici, skupini, ekipi:

Usredotočimo se na taj duh ako želimo u sebi imati sliku ljubljenoga Trojstva, ako želimo imati sveti odnos s Ocem, Sinom i Duhom Svetim. Što je to što čini jedinstvo i zajedništvo u Bogu ako to nije jedinstvo i različitost triju osoba? A u čemu se sastoji njihova ljubav ako nije u sličnosti? Kada u njima ne bi bilo ljubavi što bi tu bilo zadivljujućega? – kaže blaženi Ženevski Biskup. Usklađenost je dakle u Presvetom Trojstvu: što želi Otac, želi i Sin; što čini Duh Sveti, to čine Otac i Sin; oni djeluju usklađeno; imaju istovjetnu moć i istu učinkovitost. To je izvor savršenstva i naš model. Uskladimo se; premda brojni bit ćemo samo jedno i postići ćemo sveto jedinstvo u mnoštvu. Ako ga već imamo barem malo, a ne dostatno, zamolimo od Boga to što nam nedostaje, sagledajmo u čemu se razlikujemo jedni od drugih da bismo se svi okupili i ujedinili; jer sličnost i jednakost utjelovljuju ljubav, a ljubav teži k jedinstvu. Trudimo se dakle imati iste osjećaje i isti pristanak uz stvari koje se čine ili se trebaju učiniti među nama. [2]

Živite zajedno kao da imate samo jedno srce i jednu dušu (usp. Dj 4, 32), kako biste po tomu jedinstvu duha bili istinska slika jedinstva Boga, da bi vaša brojnost predočavala tri osobe Presvetog Trojstva. Molim stoga Duha Svetoga, koji je jedinstvo Oca i Sina, da postane također i vaš, da vam podari duboki mir u protivštinama i poteškoćama koje su česte kada ste uz siromahe; ali sjetite se također da je tu vaš križ kojim vas naš Gospodin poziva da dođete k njemu odmoriti se. Svatko cijeni vaš posao i plemeniti ljudi smatraju da na zemlji nema časnijega ni svetijega – ako ga odano obavljamo. [3]

Za upotpunjenje kontemplacije o Trojstvu, freska na ulazu u Generalnu kuriju Misijske družbe svetog Vinka Paulskoga u Rimu, koju je izradio brat Mark Elder, CM, može nam pomoći dok razmišljamo o načinima kako ojačati svoje obitelji, zajednice, skupine i ekipe u odnosu na misije. Kao članovi Pokreta vinkovske obitelji, pozvani smo uvijek nastavljati u svoj život i život svojih obitelji, zajednica, skupina i ekipa sve više uključivati duhovnost i vinkovsku karizmu. 

Prva stvar koju svaka osoba dolazeći izvana uočava jest freska koja je postavljena na ulazu u kuću, a pokriva četiri glavna zida na glavnom ulazu. Na prednjem zidu vidimo sliku svetog Vinka Paulskoga sačinjenu od brojnih lica različitih osoba koje simbolički predočuju cjelokupnost Pokreta vinkovske obitelji u svim razdobljima povijesti i čine trajnim portret svetog Vinka.

Zid s lijeve strane predočuje pet glavnih kreposti koje čine naš vinkovski identitet: jednostavnost, poniznost, blagost, mrtvljenje i gorljivost za spasenje duša. Premda svaka kongregacija ili laička udruga što pripada vinkovskoj obitelji može staviti veći naglasak na jednu ili na drugu između ovih evanđeoskih kreposti, one sve zajedno oblikuju i obogaćuju naš vinkovski identitet.

Zid na desnoj strani predočuje evanđeoske savjete ili, kako ih također nazivamo, zavjete: čistoća, siromaštvo, poslušnost. Svaka osoba pozvana je živjeti evanđeoske savjete prema svomu vlastitom identitetu, kao laička ili pak posvećena osoba. U različitim kongregacijama postoji jedan ili više dodatnih zavjeta, kao što je zavjet stabilnosti prikazan na ovoj freski.

Četvrti je zid zid glavnoga ulaza, ili zapravo zid izlaza iz kuće. Što vidimo? Gore na zidu, iznad glavnih vrata, vidimo sliku Duha Svetoga i riječ „evangelizirati”. S obje strane glavnih vrata vidimo žitno polje gdje je žito pomiješano s ljudskim licima koja tvore portret svetog Vinka na prvom zidu koji vidimo ulazeći u kuću.

Dopustite mi učiniti jednu usporedbu. Bogatstvo ikona, freski, liturgijskih napjeva, svijeća, miris tamjana i obreda u bizantskim crkvama stvara dojam da ste u Nebu, da živite nebesku liturgiju dok ste u crkvi prisutni na euharistiji. Svijet izvan crkve radikalno je drugačiji, ali, ulazeći u crkvu i sudjelujući na euharistiji, vi ulazite u Nebo. Ispunjeni svim potrebnim milostima vi izlazite iz crkve i vraćate se u svijet.

Isto bi se moglo reći i glede freske koju smo upravo opisali. Ispunjeni Isusovim Duhom, Duhom Svetim, duhovnošću i vinkovskom karizmom, upravo onako kako nas freska poziva, mi izlazimo na žitna polja svijeta, radi evangeliziranja.

Prije odlaska na žitna polja svijeta, naše obitelji, naše zajednice, skupine i ekipe trebaju se suobličiti slici Presvetoga Trojstva, zaodjenuti se duhovnošću i vinkovskom karizmom kako bismo, kao obitelji, zajednice, skupine i ekipe, bili ispunjeni Duhom, te potom odlaziti u svijet i donositi Blagu Vijest siromasima!

Bože ... podari milost svima vama da živite tako da bi snažni utjecaj vašega života i djelovanja privukao i brojne druge kako bi se mogla širiti naša sveta vjera! [4]

Rim, 13. veljače 2023.

Vaš brat u svetom Vinku,
Tomaž Mavrič, CM
Vrhovni poglavar

 

S francuskoga prevela: s. M. Arkanđela Smoljo 

[1] Coste VI, 46; pismo 2181 jednomu Bratu pomoćniku, 10. prosinca 1656.

[2] Coste XII, 256-257; konferencija 206, o usklađenosti, od 23. svibnja 1659.

[3] Coste IV, 235-236; pismo od 30. srpnja 1651. sestri Anne Hardemont u Hannebontu.

[4] Usp. Coste V, 428; pismo 1924 Charlesu Ozenne u Krakowu, 29. rujna 1655.

07.jpg

SPLIT - Kapela Navještenja Gospodinova

NEDJELJA
7:00 – Molitva časoslova

7:30 – Sveta misa

PONEDJELJAK – SUBOTA
6:30 – Molitva časoslova
6:50 – Sveta misa

ČETVRTKOM i UTORKOM
7:30 – 18:00 – Euharistijsko klanjanje

PRVA NEDJELJA U MJESECU
7:30 – 12:00 – Euharistijsko klanjanje