- 13. 04. 2022.
Vrhovni poglavar Misijske družbe, o. Tomaž Mavrič, uputio je 7. ožujka 2022. pismo svim članovima svoje družbe diljem svijeta kako bi ih izvijestio o stanju u Ukrajini u vrijeme ove odvratne, okrutne, besmislene invazije, agresije i rata koji se vodi protiv ukrajinskoga naroda.
O. Tomaž Mavrič jako dobro i iz prve ruke poznaje sve što se odnosi na Ukrajinu, jer je prije izbora za vrhovnoga poglavara Družbe bio zamjenik vizitatora Viceprovincije svetog Ćirila i Metoda koja uključuje Ukrajinu i Rusiju. Djelovao je u Ukrajini više od petnaest godina. Ovdje donosimo njegovo pismo, koje zaslužuje da ga pročitamo, o njemu razmišljamo i širimo ga.
UKRAJINA PONOVNO PLAČE
Draga braćo,
milost i mir Isusov bili uvijek s nama!
Alexi Pelipenko, ukrajinski pravoslavni svećenik, koji se obratio na katoličanstvo, napisao je poslije Drugoga svjetskog rata knjigu pod naslovom: „Ukrajina plače”. U toj knjizi opisao je okrutna mučenja u doba Staljina na teritoriju suvremene Ukrajine, u vremenu poslije 1939.
Toj stravičnoj ljudskoj tragediji prethodio je holokaust. Pod tim istim Staljinovim režimom, između Prvoga i Drugoga svjetskog rata, umjetno izazvani gladomor prouzročio je smrt nekoliko milijuna osoba na tom istom području. Danas, „Ukrajina ponovno plače”.
Ovim pismom želio bih razmijeniti sa svim članovima naše male družbe informacije koje nam pristižu od naše subraće iz Viceprovincije svetih Ćirila i Metoda kojoj Ukrajina pripada. Na jugu, istoku i središtu Ukrajine, gdje se sada događaju bombardiranja i najstrašnije borbe, mi imamo tri zajednice: Harkiv, Odesa i Kijev.
Harkiv, grad vrlo blizu ruske granice, bio je okrutno bombardiran i razoren. Tada je ubijeno više od dvije tisuće osoba. Mnoštvo ljudi napustilo je grad, uključujući i trojicu naše subraće koja su bila na misiji u tome gradu. Oni su na sigurnom. Za sobom su ostavili zgrade misije.
Odesa, na jugu, bila je bombardirana. U ovo vrijeme, bombardiranja i teške borbe pomiču se pretežito prema jugoistočnim priobalnim gradovima. Trojica subraće na toj misiji, u ovo vrijeme još su tamo i dobro su.
Kijev, glavni grad Ukrajine također je bombardiran, a žestoke borbe događaju se u njegovoj okolici. Četvorica subraće iz zajednice u Kijevu otišla su u naše zajednice na zapadu zemlje. Jedan subrat ostao je na misiji u Kijevu. Svi su dobro. Brojni drugi članovi vinkovske obitelji s jugoistoka Ukrajine isto su tako otišli. Usmjeravaju se prema zapadnom dijelu zemlje koji je trenutno siguran od borbi i bombardiranja. Neki od njih su ostali na svojim mjestima.
O. Leonid Kuklyshyn, vizitator Viceprovincije, u svakodnevnom je kontaktu sa svom subraćom Viceprovincije. Isto tako povezan je izravno ili neizravno s ostalim članovima vinkovske obitelji. Dosad su svi dobro. U zapadnom dijelu Ukrajine, subraća i ostali članovi vinkovske obitelji organiziraju humanitarnu pomoć za brojne prognanike koji su se tu sklonili s jugoistoka zemlje.
Brojni prelaze granicu prema Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj. Vinkovska obitelj u Ukrajini poduzima nove mjere za usmjeravanje organizirane humanitarne pomoći. Nastoje ju što bolje koordinirati kako bi došla do ostalih područja koja ju očajnički očekuju. Subraća i Vinkovska obitelj, općenito, iz zemalja susjednih Ukrajini: Slovačka, Poljska te Italija (to jest, Mađarska i Rumunjska, Regija Talijanske provincije) već su u izravnom kontaktu sa subraćom i ostalim članovima vinkovske obitelji na licu mjesta.
Oni organiziraju dostavu humanitarne pomoći do svojih granica s Ukrajinom. Osim tih provincija, ostale provincije nude svoju pomoć za svakovrsne potrebe. Sljedećih će dana u ime Međunarodne vinkovske obitelji biti poslano jedno pismo u svezi s načinom širenja organiziranja pomoći i čak poboljšanja koordinacije naše humanitarne pomoći. Jedna od žurnih zadaća vinkovske obitelji na zapadu Ukrajine jest osiguranje načina prijevoza humanitarne pomoći pristigle na granice zemalja i njene dostave diljem Ukrajine.
U Generalnoj kuriji otvorili smo žiro račun nazvan „Pomoć Ukrajini”. Svaka provincija ili regija, može poslati svoj dar izravno na taj račun generalne kurije kako bi pomogla podržati našu subraću i zajednicu vinkovske obitelji u Ukrajini koja se trudi što je moguće više biti domišljata u pružanju pomoći ukrajinskoj naciji koja pati. Kako ste vjerojatno pročitali ili čuli, već je više milijuna ukrajinskih izbjeglica došlo u razne europske zemlje, a u samoj Ukrajini broj interno raseljenih osoba stalno raste.
Vinkovska obitelj u zapadnom dijelu Ukrajine, u Snyatynu (svetište i mjesto počinka blažene Marte Wiecke, kćeri kršćanske ljubavi), Storozhynetsu, i Perechynu, prima i pomaže brojne prognanike. Otac Leonid Kuklyshyn i ja razmišljali smo da bi bilo pohvalno da naše europske provincije također budu spremne primiti prognanike iz ukrajinske vinkovske obitelji i, općenito, ostale ukrajinske prognanike koji će napustiti svoju zemlju.
Otac Leonid u ovo vrijeme pomaže po svojim telefonskim uslugama u Kijevskoj nadbiskupiji, gdje brojni prognanici zovu tražeći pomoć. Pozivam i ohrabrujem naše europske provincije da razmisle o sljedećoj mogućnosti: vidjeti bi li neke zgrade s kojima raspolažemo mogle biti korištene za smještaj prognanika. Treba voditi računa o propisima svake zemlje kada je riječ o zbrinjavanju ukrajinskih prognanika. Pozivam provincije koje mogu pomoći da pošalju informacije izravno u generalno tajništvo, navodeći isto tako približan broj osoba koje mogu primiti.
Mi ćemo proslijediti obavijest ocu Leonidu koji će potom izravno kontaktirati svaku provinciju. Ako vi imate drugih prijedloga ili načina kako pomoći ili pratiti ukrajinske prognanike u vašoj zemlji, možete nam ih priopćiti. Draga subraćo, želio bih, završavajući ovo pismo, zahvaliti vam iz dna srca, za sve što ste učinili ili činite za ukrajinsku naciju koja pati. Postoji snažni lanac molitve u Družbi, u cijeloj vinkovskoj obitelji i u svijetu za mir u Ukrajini i u svijetu. „Ukrajina ponovno plače”, osušimo joj zajedno suze koliko je moguće, pozivajući se na Isusove riječi: „Što ste učinili jednom od najmanje moje braće i sestara, učinili ste meni.”
o. Tomaž Mavrič, vrhovni poglavar Misijske družbe
S francuskoga prevela s. M. Arkanđela Smoljo
